Nikola Knežević preselio u vječnost

SBC - Savez živih crkava ujedinjenih poslanjem i služenjem svojim lokalnim zajednicama

U Rijeci je 25. ožujka 2013. preminuo u svojoj 85. godini Nikola Knežević, jedan od utemeljitelja današnje riječke baptističke crkve i njezin dugogodišnji propovjednik i starješina.

 

Rođen je 20. veljače 1929. u Siraču. Roditelji su mu bili Nikola i Jula (r. Plažanin). Kao trinaestogodišnjak ostao je bez oca koji je 1942. iznenada preminuo te se Nikola s majkom i starijom sestrom Nadom skrbio za četvero mlađe braće: Stevu, Branka, Danijela i Marka. U Siraču je završio tadašnje pučkoškolsko obrazovanje. Obratio se u siračkoj Baptističkoj crkvi još kao mladić, a kršten je 14. 7. 1946. na rijeci Bijeloj u Siraču. Krštavao je daruvarski pastor Václav Zbořil.

Nakon odsluženja dvogodišnjega vojnoga roka, u godinama 1954. – 1955. polaznikom je prve generacije studenata Baptističkog teološkog seminara koji je započeo s radom u Zagrebu, a nastavio u Daruvaru. Nakon dvije godine primoran je privremeno prekinuti teološko obrazovanje i u rujnu 1955. seli se u Rijeku na dovršetak formalnog obrazovanja što su zahtijevali tadašnji novi propisi. U Rijeci se zapošljava te zajedno sa Slavkom Blažekom i ostalim prvim riječkim baptistima utemeljuje današnju riječku baptističku crkvu koja će se, doduše, formalno osnovati tek nekoliko godina poslije dolaskom prvoga punovremenoga pastora Franje Klema. Od 1958. do 1960. dovršava teološko obrazovanje na istom seminaru koji je tada već bio premješten u Novi Sad. Godine 1960. oženio se s Ester Tary iz Šajkaša. Imali su dvoje djece: Ivana i Korneliju.

Od 1960. do 1963. radi u misiji kao putujući propovjednik u tadašnjem rumunjskom okružju (Vršac i okolica u današnjoj Vojvodini) te kao suradnik Josipu Sudaru koji je tada pastorom u Vršcu.

Obitelj se 1963. seli u Rijeku u kojoj ostaje do kraja života. Uza svoje punovremeno zaposlenje u poduzeću „Luka", u riječkoj je crkvi dugogodišnji član starješinstva (negdašnjeg crkvenog odbora), a obavlja također propovjedničku i dušobrižničku službu, posebice od 1978. – 1985. kada je riječka crkva trajnije ostala bez punovremenog pastora.

Dana 9. 11. 1975. ordiniran je za starješinu riječke crkve na kojoj službi ostaje do kraja 1985.

Od 1965. članom je Odbora Primorsko-ličko-goranskog okružja koje je koordiniralo rad baptističkih crkava u okružju, a od 1971. do 1989. njegovim je predsjednikom. U 1990-im povlači se iz rada crkvenih tijela, ali nastavlja i dalje s aktivnim posjećivanjem i propovijedanjem u crkavama i među vjernicima po negdašnjem okružju i diljem Hrvatske. Kao umirovljenik započinje se intenzivnije baviti i pisanjem. Pripremio je u internom izdanju svoja sjećanja iz osobnoga i crkvenog života, sadržajem veoma važna za našu baptističku povjesnicu, te nekoliko zbirki svojih propovijedi i pjesama. Dio njegovih sjećanja iz djetinjstva i rane mladosti objavljen je 2006. u knjizi „Uspomene podno Staroga Grada".

Dana 28. 10. 2012., prigodom obilježavanja 50. obljetnice osnivanja riječke baptističke crkve, Nikoli Kneževiću uručena je zahvalnica za njegov predani propovjednički i starješinski rad.

Još je jedan od riječkih baptističkih pionira otišao na zasluženi počinak i na susret s Onim u koga se cijeloga života pouzdavao.

Pogreb će se održati u četvrtak 28. ožujka 2013. u 13 sati na groblju u Sušačkoj Dragi.

(rk)