Dokumenti

(Pročišćeni tekst)
 

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Poslovnikom “Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj” (u daljnjem tekstu: Poslovnik) utvrđuje način djelovanja Saveza, prijem novih članica, opis poslova njegovih djelatnika te način pripremanja i vođenja Skupštine na njenim redovnim i izvanrednim zasjedanjima.
II. PRIJEM NOVIH ČLANICA U SAVEZ

Članak 2.
Prijem novih članica u Savez slijedi nakon što Skupština Saveza javnim glasovanjem, dvotrećinskom većinom, a na prijedlog Izvršnog odbora, pozitivno riješi molbu za prijem. Punopravnim se članom Saveza postaje upisom u Registar članica Saveza.
Uz molbu za prijem u članstvo, nova članica mora priložiti:
a) Statut koji je u skladu sa “Statutom mjesne Baptističke crkve”, ili neki drugi akt kojim se legitimira lokalna crkva, vjersko društvo ili ustanova.
b) statistički upitnik o članstvu prema obrascu Saveza.
c) opis djelovanja lokalne crkve, vjerskog društva ili ustanove, njenu povijest,  ustrojstvo, te  aktivnosti i planove.
d) pismenu izjavu da će djelovati u skladu sa biblijskim načelima i programskim odrednicama Saveza Baptističkih crkava.
e) odgovore na eventualna pitanja koja će postaviti Izvršni odbor Saveza.

Članak 3.
Nakon što kompletna dokumentacija bude dostavljena Izvršnom odboru, isti će ju razmotriti i nakon što ustanovi da ne postoji zapreka bilo koje vrste donijeti će preporuku Skupštini da potencijalnu novu članicu javnim glasovanjem primi u članstvo Saveza baptističkih crkava.
Izvršni odbor može odbiti prijem nove članice ako ustanovi da postoje zapreke za prijem. Zapreke mogu biti:
a) statut (ili neki drugi dokument) koji je u suprotnosti s biblijskim načelima ili programskim odrednicama saveza BC.
b) loše svjedočanstvo postojeće zajednice u njenom okruženju (zavađenost s drugim krščanima i sl)
Izvršni će odbor pismeno obavijestiti podnositelje molbe bilo o pozitivnoj, bilo o negativnoj odluci.
 

III. POSLOVI DJELATNIKA SAVEZA

Članak 4.
Djelatnici saveza s posebnim odgovornostima i ovlastima jesu članovi Izvršnoga odbora. Njih tajnim glasovanjem bira Skupština u skladu s poglavljem VI. ovog Poslovnika.
Funkcija Izvršnog odbora je da vodi Savez u periodu između dva zasjedanja Skupštine. Sastaje se redovito tijekom godine i na svojim sastancima donosi odluke i smjernice za učinkovit rad Saveza.

Članak 5.
PREDSJEDNIK SAVEZA
Predsjednik Saveza se bira na mandat od četiri godine. Broj mandata nije ograničen. Dužnost mu je zastupati Savez pred državnim vlastima i drugim vjerskim zajednicama. Potpisuje dokumente, sporazume i protokole. Brine se da Savez djeluje u skladu s biblijskim načelima i programskim odrednicama Saveza. Jednom godišnje Skupštini podnosi izvješće o djelovanju Saveza.

Članak 6.
DOPREDSJEDNIK SAVEZA
Dopredsjednik Saveza se bira na mandat o četiri godine. Zamjenjuje Predsjednika u slučaju njegova izbivanja iz zemlje, bolesti, smrti ili temeljem njihova dogovora.

Članak 7.
GLAVNI TAJNIK SAVEZA
Glavni tajnik Saveza se bira na mandat od četiri godine. Dužnost mu je voditi sve operativne poslove nužnih za nesmetani rad Saveza. Prima i odašilje poštu te vodi brigu za pismohranu Saveza. Temeljem odluke Izvršnog odbora predstavlja Savez na skupovima u zemlji i inozemstvu. Jednom godišnje izvješće o svom djelovanju podnosi Skupštini Saveza.

Članak 8.
RIZNIČAR SAVEZA
Rizničar Saveza se bira na mandat od četiri godine. Brine se da sredstva Saveza redovito pristižu od kotizacije članica Saveza, iznalazi načine i mogućnosti namicanja ostalih potrebnih sredstava za nesmetano djelovanje Saveza, bilo da je riječ o dobrovoljnim prilozima, bilo o zajedničkim ulaganjima sa stranim Savezima, u gradnje novih crkvenih zgrada, škola, kampova i ostalih objekata nužnih za nesmetano djelovanje Saveza. Izvješće o svom djelovanju podnosi Skupštini Saveza.

Članak 9.
OSTALI ČLANOVI IZVRŠNOG ODBORA
Ostali članovi Izvršnog odbora Saveza (pet člana) biraju se na mandat od četiri godine. Zajedno s Predsjednikom, Dopredsjednikom, Glavnim tajnikom i Rizničarem Saveza sudjeluju u radu Izvršnoga odbora.
 
Članak 10.
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Predsjednik Skupštine se bira na mandat o četiri godine. Dužnost Predsjednika Skupštine je da u dogovoru s Izvršnim odborom priprema, saziva i vodi Skupštinu.
Na poziv Izvršnog odbora može sudjelovati u radu redovitih i izvanrednih sjednica Izvršnog odbora.
U slučaju spriječenosti, temeljem odluke Izvršnoga odbora, zamjenjuje ga Dopredsjednik Skupštine.

IV. PRIPREME ZASJEDANJA SKUPŠTINE

Članak 11.
Priprema skupštine mora biti obavljena na način da svi sudionci skupštine iz pripremljenih materijala steknu puni uvid u materiju o kojoj se raspravlja čime im se olakšava donošenje pravovaljanih zaključaka i odluka.

Članak 12.
Pripremne radove za zasjedanje Skupštine obavljaju: Predsjednik Skupštine, Predsjednik Saveza, Glavni tajnik i drugi članovi Izvršnoga odbora koje odredi Izvršni odbor.
Oni su dužni osigurati izvješća o radu Saveza kao cjeline, Izvršnog odbora, blagajne, Nadzornog odbora, pojedinih sektora rada, te drugih tijela Saveza.
Također su dužni osigurati sve tehničke uvjete za održavanje zasjedanja Skupštine.

Članak 13.
Izvršni će odbor za redovna i izborna zasjedanja Skupštine razmotriti sve primljene i pripremljene materijale te će ih kao svoj prijedlog uputiti Predsjedniku Skupštine.

Članak 14.
Nadzorni će odbor za redovna i izborna zasjedanja Skupštine sačiniti izvješće o svom radu kao i izvješće o kontroli materijalno - financijskog poslovanja Saveza.

Članak 15.
Na osnovi primljenih materijala, Predsjednik Skupštine sačiniti će prijedlog Dnevnoga reda zasjedanja Skupštine.

Članak 16.
Obavijest i poziv o održavanju Skupštine mora sadržavati sve unaprijed pripremljene materijale o predmetima rasprave, bilo da je riječ o izvješćima o radu ili pak o planovima daljnjeg djelovanja. Pozivi se uz materijale i dnevni red šalju svim pojedinačnim članicama (lokalnim crkvama, institucijama...), najkasnije 20 dana prije zasjedanja.
Za izvanredno zasjedanje Skupštine, Predsjednik će Skupštine uz poziv obavezno priložiti obrazloženi zahtijev i razlog sazivanja.
 
Članak 17.
U dogovoru s Predsjednikom i Glavnim tajnikom Saveza, Predsjednik Skupštine će odlučiti o pozivu gostiju na zasjedanje Skupštine.

V. ZASJEDANJE SKUPŠTINE

Članak  18.
Rad skupštine je javan. Pravo prisustvovanja i sudjelovanja bez prava glasa imaju pozvani gosti i ostali nazočni.
Pravo sudjelovanja u radu zasjedanja Skupštine i donošenju odluka i zaključaka te biranja tijela Saveza imaju samo predstavnici punopravnih članica Saveza, te članovi Izvršnog odbora i drugih tijela Saveza.

Članak 19.
Zasjedanje Skupštine otvara Predsjednik Skupštine kratkim uvodom i pozdravom članovim i gostima. Nakon toga konstatirat će da zasjedanju prisustvuje broj predstavnika članica predviđen kao kvorum u čl. 8 stavak e. Statuta.
Ako utvrdi da nema potrebnog kvoruma Predsjednik Skupštine će odložiti početak zasjedanja Skupštine za 30 (trideset) minuta i obavijestiti nazočne da će Skupština tada moći pravovaljano zasjedati i odlučivati uz nazočnost od najmanje 50 % predstavnika.

Članak 20.
Ako su ispunjeni uvjeti održavanja zasjedanja, Predsjednik Skupštine će predložiti sastav Radnog predsjedništva od ukupno 5 članova. Predsjednik i Dopredsjednik Skupštine su po funkciji članovi Radnog predsjedništva. Također će predložiti zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika koji ulaze u sastav Radnoga predsjedništva. Po potrebi se biraju i druga tijela (Izbornu komisiju, grupu za zaključke i sl.).

Članak 21.
Predsjednik predlaže Skupštini Dnevni red. Nazočni predstavnici iznose primjedbe na predloženi Dnevni red odnosno predlažu izmjene ili dopune Dnevnoga reda.
Skupština javnim glasovanjem najprije odlučuje o svakom pojedinačnom prijedlogu izmjena Dnevnog reda, a zatim svojom odlukom utvrđuje konačni Dnevni red.
Na izvanrednom zasjedanju Skupštine ne može se predlagati izmjena ili dopuna Dnevnoga reda.

Članak 22.
Prelaskom na utvrđeni Dnevni red predsjedavajući će pozvati izvjestitelje da iznesu svoja izlaganja odnosno izvješća, prijedloge, planove i drugo.
Po završetku pojedinog izlaganja, predsjedavajući otvara raspravu i poziva prisutne da se prijave ako žele diskutirati o iznesenom izvješću, prijedlogu ili sl.

Članak 23.
Prijavljeni diskutanti dobivaju riječ po redosljedu prijava. Svaki diskutant može tražiti i dobiti riječ za rasparavu po jednoj točci Dnevnoga reda u pravilu samo jednom. Izuzetno ako se radi o replici ili ispravku krivoga navoda pojedini diskutant ima pravo na ponovno izlaganje preko reda.
Radno predsjedništvo iznimno može predložiti ograničenje trajanja izlaganja do 5 minuta, a za repliku i ispravak krivoga navoda do 2 minute, o čemu odlučuje Skupština.

Članak 24.
Svaka diskusija mora biti sažeta, kratka i u okvirima Dnevnoga reda.
Predsjedavajući je ovlašten oduzeti riječ govorniku u slučaju da se ni nakon opomene u svom izlaganju ne pridržava Dnevnoga reda, ako ponavlja već rečeno, ako svojim izlaganjem ometa raspravu i uredno odvijanje zasjedanja, ako se nedolično ponaša i izražava, ako vrijeđa tijela skupštine i pojedine članove, te ako je prekoračio vrijeme dozvoljeno za raspravu ovim Poslovnikom.

Članak 25.
Rasprava po izlaganju traje sve dok svi prijavljeni diskutanti ne iznesu svoje diskusije, a nakon toga pristupa se formulaciji zaključaka i donošenju odluka.
Ako je zaključke ili odluke iznijeta primjedba ili amandman, Skupština će javnim glasovanjem odlučiti najprije o amandmanu i tek nakon toga odlučiti o konačnoj formulaciji zaključaka i odluka.

Članak 26.
Odluke i zaključci Skupštine donose se javnim glasovanjem, a punovrijedni su ako se za njih izjasni natpolovična većina nazočnih članova Saveza.
 

VI. POSTUPAK KANDIDIRANJA I BIRANJA NA IZBORNIM ZASJEDANJIMA SKUPŠTINE

Članak 27.
Na izbornom se zasjedanju Skupštine tajnim glasovanjem biraju predsjednik i dopredsjednik Skupštine, Predsjednik, Dopredsjednik i Glavni tajnik Saveza te članovi Izvršnog odbora i članovi Nadzornog odbora.
Kandidacijski postupak i utvrđivanje liste kandidata provodi Radno predsjedništvo. Postupak glasovanja, utvrđivanje rezultata izbora i njihovu objavu obavit će Izborna komisija (5 članova) koju bira Skupština.

Članak 28.
Prijedlog liste kandidata za sva Izborna tijela Saveza imaju pravo podnijeti sve članice Saveza pismenim putem Izvršnom odboru najkasnije mjeseca dana prije izborne Skupštine. Uz listu kandidata predlagatelj mora priložiti pismenu izjavu kandidata o njihovu pristanku da budu birani u tijela Saveza. Kandidati svoju pismenu izjavu mogu direktno poslati Glavnom tajniku Saveza, s naznakom koja ga članica Saveza predlaže kao kandidata za tijela Saveza.
Predložena lista kandidata mora sadržavati više kandidata od broja koji se bira u pojedina tijela, a kandidati moraju biti navedeni abecednim redom. Mogu se birati i kandidati koji nisu prisutni na zasjedanju Skupštine.
U slučaju da do predviđenog roka ne stigne dovoljno prijedloga, Izvršni odbor, uz pismenu izjavu o pristanku da budu birani u tijela Saveza, predlaže onoliko kandidata koliko je potrebno da broj kandidata bude dvostruko veći od broja koji se bira u sva tijela Saveza.

Članak 29.
O listi kandidata koju je na prijedlog članica sastavio Izvršni odbor odlučuje skupština javnim glasovanjem. Lista kandidata se smatra prihvaćenom ako se za nju izjasni najmanje 1/3 nazočnih članova Skupštine.

Članak 30.
Glasovanje se obavlja na jedinstvenom glasačkom listiću za sva tijela Saveza, a prema uzoru u prilogu poslovnika.
Na glasačkom se listiću uz službu u tijelima Saveza upisuju imena s prihvaćene kandidacijske liste.
Izborna će komisija glasačke listiće podjeliti prisutnim delegatima Skupštine, koji se pri podizanju listića moraju identificirati dokumentom o punomoći članice Saveza koja ih je delegirala.
Članak 31.
Prikupljanje glasačkih listića organizira Izborna komisija koja će na najpogodniji način obaviti obradu rezultata glasovanja te pripremiti izvješće koje mora sadržavati:
- ukupan broj prikupljenih glasačkih listića
- broj valjanih i nevaljanih listića
- broj glasova utvrđenih za svakoga kandidata
- imena kandidata koji se smatraju izabranima
- napomene u vezi s eventualnim neispravnostima u postupku biranja
Neispravnim će se smatati onaj glasački listić iz kojega nije moguće zaključiti namjeru glasača, tj. onaj koji je predan prazan, prekrižen i sl., odnosno na kojemu je upisano više kandidata no što ih se bira.
U slučaju da dva ili više kandidata dobiju jednaki broj glasova za istu službu u tijelima Saveza ulaze u drugi krug glasovanja.
Članak 32.
Rezultate glasovanja objavljuje predsjednik Izborne komisije.
Zapisnik Izborne komisije priložit će se materijalima Skupštine, a izborni materijal (glasački listići) sačuvat će se u pismohrani Saveza najmanje šest mjeseci.
VII. DOPUNSKI IZBORI
Članak 33.
Kad iz bilo kojeg razloga izabrani član bilo kojeg izbornog tijela Saveza više ne obavlja povjerenu mu dužnost, Izvršni odbor može predložiti da se i na redovnom zasjedanju Skupštine obavi dopunski izbor.
Kandidate predlaže Izvršni odbor Saveza, a biranje se obavlja javnim glasovanjem podizanjem ruke.
Trajanje mandata tako izabranih članova tijela Saveza je do prvog idućeg zasjedanja Skupštine.
VIII. ODRŽAVANJE REDA NA ZASJEDANJU SKUPŠTINE
Članak 34.
Nazočni na Skupštini dužni su poštovati opće prihvaćena pravila ponašanja. Na prijedlog Radnog predsjedništva, Skupština može odlučiti da se sa zasjedanja Skupštine udalji sudionik koji remeti tijek i rad zasjedanja Skupštine, nedolično se izražava ili ponaša, vrijeđa Skupštinu ili pojedne sudionike zasjedanja ili na drugi način ometa i remeti rad Skupštine, čime dovodi u pitanje regularnost zasjedanja Skupštine.
 

IX. ZAVRŠNE ODREDBE

[Natrag na dokumente]

NA TEMELJU ČLANKA 40. DO 42. USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE, TE ODLUKE O OSNIVANJU SAVEZA BAPTISTIČKIH CRKAVA U HRVATSKOJ NA OSNIVAČKOJ SKUPŠTINI DANA 13. TRAVNJA 1991. GODINE USVOJEN JE STATUT SAVEZA BAPTISTIČKIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I. Opće odredbe

Članak 1.
Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu Savez) nastao je dobrovoljnim udruživanjem mjesnih baptističkih crkava, društava i ustanova (kao što su izdavačka djelatnost, centri za rekreaciju, organizacije za promicanje kršćanskog rada, omladinska udruženja, škole, zavodi, učilišta, socijalne i dobrotvorne ustanove i sl.), radi djelotvornijeg obavljanja zajedničkog misijskog zadatka na promicanju nauka Svetoga pisma, kršćanske kulture, vjerovanja i svakodnevnog kršćanskog života.

Članak 2.
Osnivači Saveza - mjesne baptističke crkve, vjerska društva i ustanove u Republici Hrvatskoj - ostaju i dalje pravne osobe, što znači da ostaju autonomne, temeljem svojih statuta, pravilnika i poslovnika i kao takve su odgovorne pred Bogom i javnošću za svoje djelovanje:
a) kao što se dobrovoljno udružuju u Savez, tako mogu slobodno istupiti iz Saveza, ali mogu biti i isključene prema odluci Skupštine Saveza;
b) na Savez prenose zadatke i prava, radi zajedničkog djelotvornijeg rada, što se uključuje u djelatnosti Saveza;

Članak 3.
Djelatnosti Saveza su:
- koordinacija rada što je od zajedničkog interesa članica Saveza;
- predstavljanje pred javnošću u zemlji i inozemstvu, kada je to od zajedničkog interesa članica Saveza;
- predstavljanje članica pred vlastima u Republici Hrvatskoj, a na mjesnoj razini samo na zamolbu mjesne Crkve, društva, ili ustanove (organizacije);
- osnivanje i organiziranje raznih institucija, fondova za djelotvornije duhovne i vjerske djelatnosti.

Članak 4
Savez je pravna osoba.
Savez je nosilac svih prava, dužnosti, obveza i odgovornosti u okvirima svoje djelatnosti.
Sva sredstva kojima Savez raspolaže koristi u skladu s prirodom i namjenom tih sredstava.
Savez i sve promjene u svezi s njegovim statusom upisuje se u odgovarajući registar u skladu sa zakonom.
Savez svoju vjersku djelatnost i organizacijsko ustrojstvo obavlja na osnovama  i principima Svetoga pisma.
Odluke organa Saveza se temelje na odredbama ovog Statuta, a sve aktivnosti vezane za financijsko i materijalno poslovanje u širem društvenom okruženju temelje se na odredbama zakona.

II. Naziv, sjedište i znak Saveza

Članak 5.
Savez djeluje pod nazivom:
SAVEZ BAPTISTIČKIH CRKAVA U REPUBLICI HRTAVSKOJ
Sjedište i adresa Saveza je:       Radićeva 30, 10 000 Zagreb.

Članak 6.
Savez ima pečat. Pečat Saveza ima oblik kruga promjera 4 cm. Uz rub se nalazi naziv Saveza upisan velikim slovima a u sredini otvorena knjiga (Biblija) na kojoj se nalazi križ. Pečat za potrebe blagajne ima isti sadržaj promjera 3 cm. Pečati služe za potvrđivanje autentičnosti dokumenata Saveza

Članak 7.
Savez ima jedinstveni memorandum

III. Organi Saveza

Članak 8.
1. Skupština Saveza
a) Skupština je organ upravljanja Saveza;
b) Skupštinu saveza čini ovim Statutom utvrđen broj predstavnika članica Saveza;
c) Svaka crkva, ustanova, društvo, centar ili institucija delegira predstavnike u  Skupštinu Saveza;
d) Broj predstavnika pojedine Crkve u Skupštini se određuje prema broju članova crkve, tako da na 50 članova dolazi jedan zastupnik s tim da se doda još jedan zastupnik ako je broj članova crkve što je preostao kod dijeljenja veći od 10. Ostale članice su zastupljene sa po jednim zastupnikom.
e) Skupština punovažno odlučuje dvotrećinskom većinom glasova, ako joj prisustvuje najmanje dvije trećine zastupnika (kvorum). Ako Skupština nema kvorum, saziva se nova sjednica, najranije za 15 dana a najkasnije za 30 dana.
f) organi Saveza se biraju na četiri godine. Osnovna članica može opozvati svog zastupnika iz Skupštine i izabrati drugog.
g) Skupštini predsjeda predsjednik Skupštine. Predsjednik ima i svog zamjenika. Skupština zasjeda jednom godišnje, a po potrebi i češće (izvanredne sjednice)
Sjednice skupštine saziva njen predsjednik u dogovoru s Izvršnim odborom ili po nahođenju samostalno, ako se za to ukaže potreba.
O radu Skupštine vodi se zapisnik kojeg potpisuju zapisničar i dvoje ovjerovitelja.
h) Nadležnosti Skupštine su:

• donosi Statut Saveza i vrši izmjene i dopune istog;
• tajnim glasovanjem bira Izvršni odbor Saveza;
• tajnim glasovanjem bira između više kandidata predsjednika Izvršnog     odbora Saveza;
• vrši po potrebi opoziv članova Izvršnog odbora Saveza i predsjednika Saveza;
• utvrđuje područja aktivnosti Saveza i osniva fondove koji pomažu određene aktivnosti;
• utvrđuje planove aktivnosti Saveza;
• prihvaća izvještaje o aktivnostima pojedinih organa Saveza;
• analizira i prihvaća izvještaje financijskog poslovanja Saveza;
• bira Nadzorni odbor;
• vrši druge djelatnosti iz svoje nadležnosti

Članak 9.
2. Izvršni odbor
Skupština tajnim glasovanjem bira:
- Predsjednika Saveza
- Dopredsjednika Saveza
- Glavnog tajnika
- Rizničara
- pet članova Izvršnog odbora
Blagajnika bira i postavlja Izvršni odbor kao administrativnog radnika.

Članak 10
3. Predsjednik Saveza
Predsjednika Saveza bira Skupština Saveza između više kandidata tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine.
Broj mandata nije ograničen.
Predsjednik predstavlja Savez i zastupa njegove interese pred javnošću u zemlji i inozemstvu i pred vlastima. Za svoj rad odgovara zajedno s Izvršnim odborom Skupštini Saveza

Članak 11.
4. Nadzorni odbor
Članovi Nadzornog odbora među sobom biraju predsjedavajućeg Nadzornog odbora.
Nadzorni odbor prati i kontrolira rad Saveza i aktivnosti Izvršnog odbora i o tom podnosi izvještaje i prijedloge Skupštini Saveza.
Sastaje se najmanje jedan puta godišnje, a saziva ga predsjedavajući Nadzornoga odbora.

IV. Završne odredbe

Članak 12.
Savez se financira kotizacijom svojih članova i dobrovoljnim prilozima pojedinaca ili darovatelja iz zemlje ili inozemstva. Prilikom formiranja pojedinih fondova, sredstva su namjenska i mogu se koristiti samo u te namjene, a u druge namjene samo po odluci osnivača fonda.

Članak 13.
Imovina Saveza (uredske prostorije, namještaj, birotehnička oprema i sredstva fondova) je zajednička imovina.
U slučaju razlaza Saveza, imovina se proporcionalno broju zastupnika dijeli članicama.

Članak 14.
Eventualni radni odnos radnika zaposlenih u Savezu uređuje se ugovorom o radu na temelju propisa Općeg kolektivnog ugovora u Hrvatskoj i Općeg akta o plaćama radnika u Savezu.

V. Statusne promjene i prestanak Saveza
Članak 15.
O spajanju s drugim Savezima ili podjeli Saveza, pretvaranju u drukčije oblike organizacije ili promjeni načela rada, odlučuje Skupština Saveza.

Članak 16.
U slučaju nejasnoća i/ili nesuglasnosti oko tumačenja Statuta, mjerodavno je tumačenje koje daje Izvršni odbor Saveza

Članak 17.
Statut, njegova izmjena ili dopuna je donesena kad ga prihvati Skupština Saveza

VI. Amandmani na Statut Saveza (izglasani 25. travnja 1997.)

Članak 18.
Sve nekretnine članica Saveza u pravilu se upisuju u zemljišnim knjigama kao dvojno vlasništvo Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj i odnosne članice koja koristi nekretninu, u idealnim dijelovima 50/50, a u svrhu njihove zaštite i podizanja kvalitete.
Članice Saveza koje ne izvrše uknjižbu iz stavka 1., ne ostvaruju prava zaštite svojih nekretnina sa strane Saveza kao i sva ostala prava koja proizlaze iz povećanja kvalitete i kvantitete odnosnih nekretnina sa strane Saveza.
Posebnim Ugovorom između Saveza BC i pojedinih članica Saveza regulirati će se uvjeti korištenja nekretnine.

Članak 19.
Sastavni prilog Statuta Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj je STATUT MJESNE BAPTISTIČKE CRKVE kojim se načelno regulira organizacija mjesne baptističke crkve, i koji služi kao okvirni kriterij za kreiranje statuta mjesnih baptističkih crkava te ostalih vjerskih društava i ustanova koji su osnivači Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.

[Natrag na dokumente]

Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (»Narodne novine« broj 83/02, u daljnjem tekstu: Zakon)
i
Evanđeoska (Pentekostna) crkva u Republici Hrvatskoj, Kršćanska adventistička crkva u Republici Hrvatskoj i Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Crkve), sklapaju neovisno, samostalno i svaka za sebe

UGOVOR O PITANJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA
(u daljnjem tekstu: ugovorne strane)
–    pozivajući se na odredbe Ustava Republike Hrvatske, te među¬narodne konvencije i standarde,
– prepoznajući društveno korisno djelovanje pojedinih Crkava u vjerskom, kulturnom i obrazovnom području,
–    želeći urediti odnose na području odgoja, obrazovanja i kulture, te dušobrižničku skrb za vjernike u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb, kao i za vjernike pripadnike oružanih snaga i policije,
–    u namjeri stvaranja i održavanja boljih uvjeta vjerskog djelova¬nja,
–    u nastojanju osiguranja materijalnih uvjeta za vjersko djelova¬nje,
–    u cilju uzajamne suradnje za dobrobit svih građana bez obzira na vjersko uvjerenje,
sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.
U ovom Ugovoru u uporabi su sljedeći pojmovi sa značenjem:
»Svećenik (pastor, propovjednik)« je crkveni službenik koji obavlja bogoslužje.
»Predsjednik (crkve, saveza)«, »biskup« je visoki dostojanstvenik u crkvi.
»Župa (crkvena okružja, crkvena općina, mjesna crkva)« označava zajednicu vjernika na određenom području.
Ugovorne strane surađivat će u brizi za promicanje cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i općeg dobra.

Članak 2.
Ugovorne strane suglasne su da je Evanđeoska (Pentekostna) crkva u Republici Hrvatskoj i njene mjesne crkve, te u ovom Ugovoru pridružene im Crkva Božja i Savez Kristovih Pentekostnih crkava s njenim mjesnim crkvama; Kršćanska adventis¬tička crkva u Republici Hrvatskoj i njene mjesne crkve, te u ovom Ugovoru pridružen joj Reformni pokret adventista sedmog dana s njegovim mjesnim crkvama; Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj i njegove mjesne crkve, te u ovom Ugovoru pridružene im Kristove crkve imale pravnu osobnost i prije stupanja na snagu Zakona i to svaka od njih pojedinačno.
Biskup odnosno predsjednik crkve ili saveza obavještava ministarstvo nadležno za poslove opće uprave radi upisa svoje crkve i svojih ustrojstvenih oblika u Evidenciju, u skladu sa Zakonom.

Članak 3.
Uređivanje unutarnjeg ustrojstva crkava, osnivanje, mije¬njanje i ukidanje župa (crkvena općina, mjesna crkva, crkveno okružje), te drugih pravnih osoba je u isključivoj nadležnosti pojedine crkve.

Članak 4.
Crkve odnosno njihova nadležna tijela obavljaju sve vlastite vjerske izbore, imenovanja i dodjelu službi, prema odredbama svojih propisa.
Izbor i imenovanje biskupa odnosno predsjednika crkve ili saveza u isključivoj je nadležnosti pojedine crkve.
Vlada Republike Hrvatske će na prikladan način biti obavi¬ještena nakon izbora biskupa odnosno predsjednika crkve ili saveza, a prije objavljivanja u javnim glasilima.

Članak 5.
O pokrenutom kaznenom postupku protiv svećenika ili drugog vjerskog službenika pojedine Crkve za kaznena djela za koja se poduzima progon po službenoj dužnosti Ministarstvo pravo-suđa, uprave i lokalne samouprave će obavijestiti predsjednika Crkve (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo Crkve).

Članak 6.
Crkve imaju pravo graditi crkve i crkvene zgrade, te povećavati ili preuređivati već postojeće, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske.
Nadležno tijelo Crkve odluku o potrebi izgradnje crkve ili crkvene zgrade dostavlja nadležnim tijelima Republike Hrvatske i izabire lokaciju u dogovoru s tim nadležnim tijelima, a u skladu s provedbenim urbanističkim planom.

Članak 7.
Crkvama je zajamčena sloboda tiska, tiskanje i širenje knjiga, novina, časopisa, te druge djelatnosti povezane s njihovim djelovanjem.
U ustanovama iz članka 10. stavka 1. i 2., članka 19. stavka 1., članka 21. stavka 1., kao i u oružanim snagama i policiji, te drugim javnim i državnim ustanovama i tijelima poštivat će se pravo vjernika na izbor prehrane u skladu s vjerski potrebama.

Članak 8.
Brak koji se u vjerskom obliku sklopi pred ovlaštenim službenikom Crkve imat će učinke građanskog braka, ako su ispunjeni uvjeti koje u tom pogledu propisuje zakon.

Članak 9.
Crkve mogu slobodno osnivati ustanove koje će osiguravati karitativno djelovanje i društvenu skrb, u skladu sa zakonom.

Članak 10.
Vjerski odgoj pripadajuće Crkve (u daljnjem tekstu: vjerski odgoj) u javnim predškolskim ustanovama izvodi se za djecu čiji roditelj odnosno skrbnik o tome dade pisanu izjavu ravnatelju predškolske ustanove.
Vjeronauk pripadajuće Crkve (u daljnjem tekstu: vjeronauk) u javnim osnovnim i srednjim školama izborni je predmet i obavezan za one učenike koji ga izaberu, te se izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obaveznih predmeta.
O izboru vjeronauka kao obaveznog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike mlađe od petnaest godina pisanu izjavu daje roditelj odnosno skrbnik, a za učenike od petnaest godina i starije izjavu daju zajednički roditelj odnosno skrbnik i učenik.
Za formiranje odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave vjeronauka u redovitim prilikama mora biti najmanje sedam (7) učenika.
Ako se nastava vjeronauka održava izvan škole podliježe istim pedagoškim obavezama kao i nastava koja se odvija u školi u pogledu planiranja i programiranja, vođenja pedagoške dokumentacije, vrednovanja postignuća vjeroučenika i nadzora kvalitete nastave.
Godišnji plan i program predaje se na početku školske godine ravnatelju škole, a dokumentacija o ostvarivanju tog programa i postignućima vjeroučenika predaje se tijekom i na kraju odgojno-obrazovnog razdoblja.
Škole će obavijestiti nadležno tijelo Crkve o broju prijav¬ljenih kandidata za učenje vjeronauka.

Članak 11.
Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se u okviru cjelokupnog odgoja i prema programu vjerskog odgoja predškolske djece pojedine Crkve.
U javnim osnovnim i srednjim školama nastava vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.
Nastavne planove i programe vjeronauka za javne osnovne i srednje škole, te program vjerskog odgoja za javne predškolske ustanove izrađuje i odobrava nadležno tijelo Crkve, a donosi ih odnosno na njih daje suglasnost ministar nadležan za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo, u skladu sa Zakonom.
Vjeronaučni udžbenici su školski udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obavezni predmet, s time da moraju imati odobrenje nadležnog tijela Crkve, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.

Članak 12.
Vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je nadležno tijelo Crkve izdalo ispravu o mandatu i koje ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvat¬ske (u daljnjem tekstu: vjeroučitelji).
Nadležno tijelo Crkve ima pravo svojim dekretom opozvati crkveni mandat za izvođenje vjeronauka odnosno vjerskog odgoja zbog nedostataka s obzirom na ispravnost poučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe.

Članak 13.
Nastavu vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi vjeroučitelji s visokom stručnom spremom (VII/I) koja osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.
U svim razredima osnovne škole nastavu vjeronauka mogu izvoditi i vjeroučitelji s višom stručnom spremom (VI) koja osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-
-¬metodičku osposobljenost vjeroučitelja.
Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama mogu izvoditi odgojitelji predškolske djece, pod uvjetom da uz stručnu spremu utvrđenu propisima Republike Hrvatske za rad u pred¬školskoj ustanovi imaju i dovoljnu teološku i pedagoško-psiho¬lošku spremu u vjerskom odgoju.
Kad se za izvođenje nastave vjeronauka u javnoj osnovnoj ili srednjoj školi odnosno vjerskog odgoja u javnoj predškolskoj ustanovi ne može osigurati odgovarajuća osoba u smislu stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, nastavu vjeronauka odnosno vjerski odgoj može izvoditi i druga osoba ako joj nadležno tijelo Crkve izda ispravu o mandatu.
Vjeroučitelji su članovi odgojiteljskog vijeća u predškolskim ustanovama, te učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća u osnovnim i srednjim školama, u skladu sa zakonom.

Članak 14.
Nadležno tijelo Crkve dostavlja ministarstvu nadležnom za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo popis crkvenih učilišta na kojima se stječu stručni nazivi, te izvješćuje o svim promjenama u svezi s tim.
Nadležno tijelo Crkve u suradnji s ministarstvom nadležnim za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo brine se o trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja, o kvaliteti nastave vjero-nauka, o pripravničkom stažu i stručnim ispitima vjerouči¬telja te o njihovom napredovanju u zvanje vjeroučitelja mentora i vjeroučitelja savjetnika.
Nadležno tijelo Crkve će odrediti stručnu osobu za razmjenu informacija o vjeronauku između Crkve i ministarstva nadležnog za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo.

Članak 15.
Crkvene škole s pravom javnosti imat će pravo na primanje novčane potpore kako je predviđeno zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Članak 16.
Kulturna i umjetnička baština Crkava, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama crkava sačinjavaju drago¬cjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne baštine. Crkve žele nastaviti služenje društvenoj zajednici i svojom kulturnom baštinom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.
Ugovorne strane će surađivati u popisu i zaštiti baštine iz stavka 1. ovoga članka i brinuti se da ona bude dostupna građa¬nima sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska se obavezuje da će Crkvama dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve njihove matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te se smatraju arhivskim gradivom. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.

Članak 17.
Dušobrižništvo vjernika pojedine Crkve, pripadnika oruža¬nih snaga i policije, te drugih osoba stalno zaposlenih u oružanim snagama i policiji, i članova njihovih obitelji, kao i dušobriž¬niš¬tvo u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, te bolnič¬kim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb obavlja svećenik pojedine Crkve.

Članak 18.
Osobe zadužene za odnose s vjerskim zajednicama u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova, u koordinaciji sa svećenikom, osigurat će prostor i vrijeme za dušobrižničku skrb.

Članak 19.
Kaznionice, zatvori i odgojni zavodi osigurat će prostorije prikladne za obavljanje dušobrižništva.
Dušobrižnik će dušobrižništvo obavljati u skladu s rasporedom dnevnih aktivnosti kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda uz prethodni dogovor s upravom o vremenu i načinu sudjelovanja zatvorenika i odgajanika.
Osobni duhovni razgovor s osobama na izvršavanju kazne zatvora ili odgojne mjere dušobrižnik obavlja bez nadzora u posebno uređenoj prostoriji, a iznimno u opravdanim slučajevima, može se dopustiti duhovni razgovor u zatvorskoj ćeliji.
Osobni duhovni razgovor s pritvorenicima odvija se po odobrenju nadležnog suda sukladno članku 115. Zakona o kaznenom postupku.

Članak 20.
Vjerski obred i dušobrižnički posjet zatvorenicima i odgajanicima ostvaruje se najmanje jednom tjedno, u skladu s ovim Ugovorom i Pravilnikom o kućnom redu kaznionice, zatvora i odgojnog zavoda.
Istražni sudac ili predsjednik sudskog vijeća može zatvoreniku ili odgajaniku privremeno iz opravdanih razloga zabraniti sudjelovanje u vjerskim obredima ili ga isključiti iz sudjelovanja.
Upravitelj kaznionice, zatvora ili odgojnog zavoda može, ako je to potrebno radi održavanja sigurnosti i reda, privremeno isključiti zatvorenika i odgajanika iz sudjelovanja u vjerskom obredu, o čemu će izvijestiti dušobrižnika.
Osobni duhovni razgovor ne smije se zatvoreniku ili odgajaniku uskratiti na duže vrijeme od vremena trajanja razloga zbog kojih mu je zabranjeno pravo sudjelovanja u vjerskim obredima odnosno zbog kojih je isključen iz sudjelovanja.

Članak 21.
Bolničke zdravstvene ustanove i ustanove za socijalnu skrb čiji je osnivač Republika Hrvatska, osigurat će prostoriju prikladnu za obavljanje dušobrižništva u okviru raspoloživog prostora.
Dušobrižnička pomoć i održavanje vjerskih obreda ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o kućnom redu ustanove.
Pritužbe na rad svećenika, ravnatelj ustanove iz stavka 1. ovoga članka će riješiti s nadležnim tijelom crkve.
Bolničko osoblje dužno je nadležnom svećeniku žurno priop¬ćiti zahtjev bolesnika za duhovnu pomoć.
Svećenik može posjećivati bolesnika u svako doba kada to okolnosti zahtijevaju, a poštujući Pravilnik o kućnom redu ustanove.

Članak 22.
Za Kršćansku adventističku crkvu biblijski dan odmora u tjednu je subota, u skladu s kojim se vjerniku pripadniku ove crkve priznaje pravo na izostanak s posla, s fakulteta i iz škole, te oslobađanje radnih obaveza u vojsci, policiji i kazneno odgojnim ustanovama, i to od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu.
Na zahtjev, koji podnosi vjernik, određuje mu se individualni raspored. Vjernik zaposlenik radne sate nadoknađuje radnim danom, nedjeljom ili blagdanom bez prava na posebnu naknadu.
Ovaj članak neće se primjenjivati u slučaju neodloživih potreba, prirodnih nepogoda, te ratnih i humanitarnih kriza.

Članak 23.
Da bi Crkve mogle na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, Republika Hrvatska će godišnje dati iz državnog proračuna iznos koji odgovara:
Evanđeoskoj (Pentekostnoj) crkvi u Republici Hrvatskoj 168
(Crkvi Božjoj 30, Evanđeoskoj /Pentekostnoj/ crkvi 98, Kristovim pentekostnim crkvama 40)
Kršćanskoj adventističkoj crkvi u Republici Hrvatskoj 224
(Kršćanskoj adventističkoj crkvi 189, Reformnom pokretu 35)
Savezu baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj 171
(Savezu baptističkih crkava 141, Kristovim crkvama 30)
bruto osnovica za izračun plaća javnih i državnih službenika i namještenika.
Sredstva utvrđena prema odredbi ovoga članka daju se za namjene označene u odredbi članka 17. stavka 2. Zakona.
U novčani iznos, o kojem se govori u stavku 1. ovoga članka, uključeni su troškovi za uzdržavanje svećenika i drugih vjerskih službenika, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškovi izgradnje i uzdržavanja crkava, crkvenih zgrada i vjerskih središta, koja nisu u popisu kulturnih dobara, te doprinos za karitativnu djelatnost Crkava.
Iznos iz stavka 1. ovoga članka dostavljat će se na račun pojedine Crkve.
Ustanove iz ovoga članka dužne su poštivati zakone Republike Hrvatske o financijskom poslovanju.
Odredbe ovoga članka počet će se primjenjivati prve proračunske godine nakon sklapanja ovoga Ugovora.

Članak 24.
Mješovita povjerenstva sastavljena od jednakog broja predstavnika Vlade Republike Hrvatske i svake Crkve pojedinačno pripremat će prijedloge za provođenje kako odredaba ovoga Ugovora, tako i odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i to:
a) za rješavanje pravnih pitanja
b) za rješavanje pitanja odgoja i obrazovanja
c) za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Crkava
d) za rješavanje gospodarskih pitanja.
Povjerenstva iz ovoga članka će jedanput godišnje izvješta¬vati nadležna tijela pojedine Crkve i Komisiju za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske o provođenju ovoga Ugovora.

Članak 25.
Ugovorne strane u međusobnom će dogovoru tražeći pravedno rješenje, rješavati dvojbe ili teškoće koje bi mogle nastati glede tumačenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.

Članak 26.
U slučaju da nakon sklapanja ovoga Ugovora uslijede izmjene u nazivu pojedine Crkve, novonastala izmjena će se regulirati aneksom ugovora samo s tom Crkvom.

Članak 27.
Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.
U slučaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, započet će pregovore o njegovoj promjeni sukladno novim okolnostima.
Novonastale okolnosti mogu se regulirati aneksom ugovora s onom Crkvom na koju se te okolnosti odnose.

Zagreb, 4. srpnja 2003.
ZA EVANĐEOSKU (PENTEKOSTNU)    ZA VLADU
CRKVU U REPUBLICI HRVATSKOJ    REPUBLIKE HRVATSKE
dr. Peter Kuzmič, v. r.    Ivica Račan, v. r.
predsjednik Evanđeoske (Pentekostne)    predsjednik Vlade
crkve u Republici Hrvatskoj    Republike Hrvatske

ZA KRŠĆANSKU ADVENTISTIČKU
CRKVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Miroslav Lorencin, v. r.
predsjednik Hrvatske konferencije
Kršćanske Adventističke crkve

ZA SAVEZ BAPTISTIČKIH CRKAVA
U REPUBLICI HRVATSKOJ    
Toma Magda, v. r.
predsjednik Saveza baptističkih  
crkava u Republici Hrvatskoj

[Natrag na dokumente]

Preambula

STATUT MJESNE BAPTISTIČKE CRKVE

I - OPĆE ODREDBE

II. ORGANIZACIJA CRKVENOG ŽIVOTA

(SLUŽBE U CRKVI - USTROJSTVO CRKVE)

III. CRKVENA IMOVINA I NAČINI STJECANJA CRKVENE IMOVINE

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Ovim Statutom mjesne crkve regulira se organizacija i rad mjesne baptističke crkve, te se postavljaju okvirni kriteriji za donošenje statuta pojedinih mjesnih crkava, koje su članice Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.


Članak 24.

Za mjerodavno tumačenje ovog Statuta nadležan je Izvršni odbor Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.


Članak 25.

Za promjene ovog Statuta nadležna je Skupština Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.


U Crikvenici, 3. travnja 1998.

Predsjednik Saveza baptističkih crkava            Predsjednik Skupštine Saveza
u Republici Hrvatskoj                                            baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj

dr. Branko Lovrec                                                    p. Giorgio Grlj

[Natrag na dokumente]